Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

Trump avuga ko ingabo zo mu mazi za Iran zisigaye ku twato duto turiho za ‘machine guns’

Iran ivuga ko ifite ubushobozi bwo kwirwanaho kandi kare umukuru w’inteko ishinga amategeko yaburiye Amerika ko ahubwo “bataranatangira” kugaragaza ubushobozi bwabo.

Amakuru y'ikibiriraho

Chançard Abimana, Didier Bikorimana, Gisèle Berwa, Samba Cyuzuzo & Dinah Gahamanyi

  1. Aha ni ho dusoreje amakuru yacu y'ikibiriraho y'uyu munsi. Mwakoze kubana natwe. Ni ah'ejo.

  2. Trump avuga ko ingabo zo mu mazi za Iran zisigaye ku twato duto turiho za ‘machine guns’

    Avugira mu biro bye kuri uyu wa kabiri, Perezida Donald Trump wa Amerika yavuze ko iyo igihugu cye kitajya muri iyi ntambara “tuba dufite Iran ifite igisasu kirimbuzi”.

    Yongeyeho ati: “Wenda twese ntitwari no kuba turi hano nonaha”.

    Mu kumva uko bimeze, ONU, Amerika n’Ubumwe bw’Uburayi byafatiye Iran ibihano bikomeye by’ubukungu kuva mu 2010, bayishinja ko gahunda yayo y’ingufu za nikleyeri barimo kuyikoramo igisasu kirimbuzi.

    Iran yakomeje kuvuga ko iyo gahunda yayo ari iy’iterambere rya gisivile.

    Trump avuga ko bateye Iran ngo basenye ibikorwa-remezo ikoresha bayibuze gutunga intwaro kirimbuzi.

    Mu ijambo rye uyu munsi yavuze ko Amerika “yakubise [Iran] bikomeye cyane”, ko igisirikare cyayo cyo mu mazi “gisigaye ku twato duto turiho ‘machine gun’ imbere yatwo”.

    Iran ivuga ko ifite ubushobozi bwo kwirwanaho kandi kare umukuru w’inteko ishinga amategeko yaburiye Amerika ko ahubwo “bataranatangira” kugaragaza ubushobozi bwabo.

    Trump yavuze ibyo mu gihe Amerika yarashe amato mato y’intambara ya Iran mu muhora wa Hormuz.

    Ku wa mbere Trump yanditse ku rubuga rwe ati: “Twaraashe amato mato arindwi, cyangwa nk’uko bakunda kuyita, amato ‘anyaruka’.”

    Muri iryo jambo rye uyu munsi, Trump yavuze ko intambara yatangiye Iran ifite amato 159, mbere yo kongeraho ngo “buri bwato bari bafite ubu buruhukiye ku ndiba y’inyanja”.

  3. Samia yasabye Drogba kuba ‘ambasaderi’ wa Tanzania muri CAN bazakira

    Perezida Samia Suluhu yasabye Didier Drogba wahoze ari rutahizamu wa Chelsea na Côte d’Ivoire kuba ambasaderi wa Tanzania mu gikombe cya Afurika cya 2027 iki gihugu kizakira, gifatanyije na Uganda na Kenya.

    Ibiro bya Perezida Samia bivuga ko ibi yabimusabye mu ruzinduko Drogba arimo ubwo yakirwaga mu biro bya perezida mu murwa mukuru Dodoma.

    Samia yasabye kandi Minisiteri ifite imikino mu nshingano gufatanya Drogba ngo asangize ubunararibonye bwe ibigo bitoza umupira w’amaguru muri Tanzania.

    Drogba yageze muri Tanzania ku wa mbere ku butumire bwa minisitiri Paul Makonda ufite imikino mu nshingano.

    Didier Drogba w’imyaka 48 ni umwe mu bakinnyi b’ibigwi bikomeye muri Afurika no ku isi.

    Yamenyekanye cyane ubwo yakiniraga Chelsea yo mu Bwongereza aho yayitsindiye ibitero 164, agatwara ibikombe bine bya English Premier League na bine bya FA Cup. Ikipe y’igihugu cye nayo yayitsindiye ibitero 65.

    Iruhande rw’umupira w’amaguru, Drogba afatwa nk’intwari iwabo aho yagize uruhare mu guhagarika intambara y’imbere muri Côte d’Ivoire yari imaze hafi imyaka itatu.

    Nyuma yo gufasha igihugu cye kubona tike y’igikombe cy’isi cya 2006 yagiye kuri televiziyo asaba impande zari zihaganye gushyira intwaro hasi anazihamagara mu biganiro.

    Kenya, Uganda na Tanzania bizakira igikombe cya Afurika muva muri Kanama(6) kugera muri Nyakanga(7) umwaka utaha.

    Izindi nkuru wasoma:

  4. Met Gala 2026: Reba uburyo Beyoncé n'ibindi byamamare byaserutse mu gitaramo

    Igitaramo cya Met Gala cyakoze ibirori byacyo ngarukamwaka by’imideli yo mu rwego rwo hejuru mu Ngoro Ndangamurage y’Ubugeni ya Metropolitan ku ya 4 Gicurasi, aho Beyoncé, Nicole Kidman, Venus Williams, na Anna Wintour ari bo bayoboye igikorwa cyo gukusanya inkunga y’Ikigo cy’Imyambarire.

    Iki gitaramo ngarukamwaka cyo gukusanya inkunga, cyabaye ku wa mbere wa mbere muri Gicurasi, gikusanya amafaranga y’Ikigo cy’Imyambarire cy’inzu ndangamurage kandi cyagenewe kwizihiza ifungurwa ry’imurikagurisha rikomeye ry’imideli ryo mu mpeshyi.

    Amategeko agenga imyambarire y’uyu mwaka ni “Imideli ni Ubuhanzi,” Abayitabiriye basabwe gusobanura imideli nk’ubuhanzi bugaragara. Iki gikorwa cyakusanyije miliyoni 31 z’amadolari mu 2025, amafaranga menshi mu mateka y’imyaka 77 kuva cyatangira, nk’uko byatangajwe n’abayobozi b’inzu ndangamurage.

    Wasoma inkuru irambuye hano:

  5. “Kamikaze dolphins”, amafi yatojwe guturitsa ibisasu - Hegseth yasubije iki kibazo

    Mu kiganiro n’abanyamakuru kuri uyu wa kabiri Ministiri w’ingabo wa Amerika yasunikiwe guhakana ibivugwa ko Iran ifite amafi yatojwe gukora ubutumwa bwa gisirikare bwo gutwara no guturitsa ibisasu ku mato yanyura mu muhora wa Hormuz.

    Pete Hegseth yabajijwe ku “amakuru ya ‘kamikaze ‘dolphins’” – ubwoko bw’amafi aba mu nyanja yavuzwe mu binyamakuru bimwe nyuma y’uko Iran ivuze ko ishobora gukoresha intwaro zitigeze zikoreshwa mbere muri iyi ntambara.

    Wall Street Journal iheruka gutangaza ko Iran ishobora gukoresha intwaro zitari zizwi mbere mu bitero byayo bitaha, harimo n’amafi ya ‘dolphins’ yatojwe gutwara mine zo mu nyanja.

    Kuri icyo kibazo Hegseth yasubije ati: “Ntabwo nakwemeza cyangwa ngo mpakane ko dufite ‘kamikaze dolphins’, ariko nakwemeza ko bo [Iran] ntazo [bafite]”.

    Mu mwaka wa 2000 byavuzwe ko Tehran yaguze amafi yo mu bwoko bwa dolphins yatojwe gukora ibikorwa (operations) za gisirikare mu nyanja.

    Umukuru w’inama y’abakuru b’ingabo za Amerika General Dan Caine bari kumwe mu kiganiro yahise yungamo ati: “sindumva ikintu cya ‘kamikaze dolphins’ yongeraho ko icyo kintu gisa n’igitekerezo cya ‘sharks’ – ubundi bwoko bw’amafi yo mu nyanja, ziriho ‘laser beams’ – intwaro ikoresha imirasire cyakinwe muri za filimi.

  6. Sudan irashinja Ethiopia na UAE ibitero bya drones ku kibuga cy'indege cya Khartoum

    Sudan yashinje igihugu gituranyi cya Ethiopia na Emira Zunze Ubumwe z'Abarabu (UAE) gutegura ibitero bya 'drones' ku kibuga cyayo cy'indege kinini, kandi icyo gitero ari "ubugizi bwa nabi butaziguye".

    Ikibuga cy'indege mpuzamahanga cya Khartoum mu murwa mukuru cyarashweho na za 'drones' ku wa mbere.

    Ibyo bitero byahungabanyije igihe cy’ituze i Khartoum, cyabaye nyuma y’umwaka umwe abarwanyi ba RSF bakuwe muri Khartoum.

    Ministeri y'ububanyi n'amahanga ya Ethiopia yavuze ko ibirego by’uko yagize uruhare muri ibyo bitero bya 'drones' i Khartoum "nta shingiro bifite".

    UAE ntabwo iragira icyo ivuga, ariko mbere yaho yahakanye ko yagize uruhare mu ntambara ya Sudan.

    Minisitiri w’itangazamakuru wa Sudan yabwiye ibiro ntaramakuru bya Reuters ko nta muntu n’umwe wakomeretse muri ibyo bitero.

    Ibiro Ntaramakuru bya Sudan (Suna) byatangaje ko igisirikare cya Sudan cyavuze ko gifite "ibimenyetso simusiga" byerekana ko izo 'drones' zarashwe ziturutse ku kibuga cy'indege cya Bahir Dar muri Ethiopia.

    Izindi nkuru wasoma:

  7. Umuryango w’Abarabu uvuga ko Iran ishyira mu kaga 'amasezerano adasobanutse yo guhagarika intambara'

    Umunyamabanga Mukuru Wungirije w’Umuryango w’Abarabu, Hossam Zaki, yavuze ko igitero cya Iran ku cyambu cya peteroli muri Leta Zunze Ubumwe z’Abarabu ari ikintu kibabaje.

    Ubwo yaganiraga na BBC Radio 4, Zaki yavuze ko ibikorwa bya Iran biri gushyira mu kaga "amasezerano adakomeye yo guhagarika intambara."

    Yongeyeho ko Umuryango w’Abarabu utari mu biganiro biyobowe na Pakisitani, ariko ko ushyigikiye igisubizo icyo ari cyo cyose kizemeza ko amato akomeje kunyura mu muyoboro wa Hormuz mu mutekano.

  8. “Israel ntiyashoye Amerika mu ntambara” – Ni ibiki Hegseth amaze kubwira abanyamakuru

    Minisitiri w’ingabo wa Amerika yaciye mu ijambo umunyamakuru wariho amubaza ikibazo ku byo Minisitiri w’Intebe wa Israel Benjamin Netanyahu yatangaje ku ntambara na Iran.

    Pete Hegseth yamuciyemo agira ati: “Ndahazi aho urimo kugana, ariko Israel ntabwo yashoye Amerika mu ntambara, kandi perezida [Trump] yinjiye mu ntambara ashingiye ku buryo ubwe abibona n’isesengura rye”.

    Icyo gisubizo ni icyo cyashoje ikiganiro yagiranaga n’abanyamakuru muri Pentagon n’abanyakuru kuri uyu wa kabiri i Washington.

    Mu bindi yavuze, ubwo yari abajijwe niba ibikorwa Amerika irimo gukora byo guherekeza amato akambuka umuhora wa Hormuz bisobanuye ko agahenge karangiye, Hegseth yasubije ati: “Hoya, agahenge ntikararangira. Uyu ni umushinga utandukanye kandi wihariye”.

    Ibindi Hegseth yavuze

    • Ko Amerika "ntabwo ishaka imirwano" ariko Iran itakwemererwa gufunga umuhora wa Hormuz
    • Hegseth yongeyeho ko intego ya Project Freedom – avuga ko ari - "uw’igihe runaka" - ugamije "kurengera amato arengana y’ubucuruzi imbere y’ubushotoranyi bwa Iran”
    • Hegseth yavuze ko amato abiri y’ibendera rya Amerika yaciye muri uwo muhora, avuga ko byerekana ko “inzira ari amahoro” kandi ko abanya-Iran “bakozwe n’isoni”
    • Hegseth yashimangiye ko “agahenge gakomeje” ariko aburira Iran “kwitonda” ngo ibikorwa byayo ntibirenge umurongo wo kongera gutangiza intambara

    Ibyavuzwe na Gen Caine ukuriye inama y’abagaba b’ingabo:

    • Caine yavuze ko Iran yarashe ku ngabo za Amerika inshuro 10 kuva tariki 8 Mata(8) agahenge gatangira
    • Gusa yavuze ko ibyo bitero kugeza ubu byari “munsi y’umurongo” w’aho biyemeje ko “hatuma intambara yubura”
    • Yavuze ko umwanzuro w’igihe ibyo bitero byaba birenze umurongo ntarengwa uri “hejuru” y’ubushobozi bwe
    • Caine yashinje Iran “gukoresha kugeza ibicuruzwa ku isi nk’intwaro y’intambara” mu gufunga Umuhora wa Hormuz, no gushaka gufata bugwate “ubukungu bw’isi yose”
  9. Tukwibutse: Ni ayahe makuru mashya avugwa ku muhora wa Hormuz?

    Umwuka mubi hagati ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Iran wongeye gukara nyuma y’uko Donald Trump atangaje gahunda yise “Project Freedom” ku Cyumweru, avuga ko ingabo za Amerika zizajya “ziherekeza” amato y’ubucuruzi akanyura mu muhora wa Hormuz wafunzwe na Iran.

    Ku wa Mbere, Iran yabwiye Amerika ko izatera ingabo zayo nizigerageza kwinjira muri uwo muhora.

    Nyuma yaho, itangazamakuru rya Iran ryatangaje ko ubwato bw’intambara bwa Amerika bwarashweho ibisasu bibiri bya misile, ariko ibyo byahakanywe ’ningabo za Amerika.

    Mu gihe dutegereje ko Minisitiri w’Ingabo wa Amerika, Pete Hegseth, atangaza ijambo muri Pentagon(ibiro bikuru by’igisirikare cya Amerika), dore incamake y’ibyabaye vuba aha:

    Amato yambuka mu muhora: Uyu munsi, kompanyi y’ubwikorezi bwo mu mazj Maersk yabwiye BBC ko ubwato bumwe mu mato yayo y’ubucuruzi ari bwo bwasohotse mu muhora wa Hormuz. Ibi bibaye nyuma y’uko Centcom ivuze ku wa Mbere ko ingabo za Amerika zo mu mazi hamwe n’amato abiri y’ubucuruzi byitwaje ibendera rya Amerika byanyuze muri uwo muhora neza.

    Ibitero ku bwato buto bwa Iran: Nyuma, Trump yavuze ko ingabo za Amerika zagabye ibitero ku mato mato arindwi ya Iran, mu kiganiro na Fox News, yavuze ko Iran “yasibanganywa ku isi” mu gihe yatera amato ya Amerika.

    "Ntituranatangira": Ku wa Kabiri, Perezida w’Inteko Ishinga Amategeko ya Iran yihanangirije Amerika avuga ngo "ntituranatangira" nyuma y’ibitero Iran yakoze kuri UAE.

    Ubwato bwa UAE bwarashweho: Emira Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE) zatangaje ku wa Mbere ko ubwato butwara ibitoro bufitanye isano na sosiyete ya leta bwarashweho muri uwo muhora, kandi ko bafashe misile 15 za Iran na drones enye barashweho na Iran.

    Ubwato bwa Korea y’Epfo bwarashweho: Korea y’Epfo yavuze ko habayeho “igitero gishidikanywaho” ku bwato bwayo bw’ubucuruzi, Trump akaza gushinja Iran kubigiramo uruhare ndetse asaba Korea y'Epfo kwinjira mu ntambara.

    Izindi nkuru wasoma :

  10. Umugambi wa Amerika wo guherekeza ubwato 'ntaco uzohindura kinini' - Ishirahamwe ry'ubwato

    Inkuru y’uko ishirahamwe ry’ubwato ryitwa Maersk ryacishije ubwato bumwe mu muhora wa Hormuz ku wa mbere, ni “agatonyanga gatoyi mu kiyaga” ku bijanye no gukuraho ukwugara iyo nzira, nk'uko bivugwa n'ishirahamwe rimwe ry'abadandaza.

    Tim Wilkins, umukuru wa InterTanko, ishirahamwe ry’ubudandaji riserukira abafise ubwato n’ababukoresha, yabwiye ikiganiro ca BBC Radio 4 ko bwari “ubwato bumwe bwaherekejwe mu bihe bikomeye cane”.

    Ubundi bwato buracazibiwe, "ntaco bizohindura cane".

    Wilkins yongerako ati: "Nta nzira nziza ihari. Rero abagize ishirahamwe ryacu bariko barabaza gusa ibibazo vy'ishimikiro, ni nde ahagarariye iyo nzira yo guca mu mazi?

    "Ni nde avugana n'abategetsi mw'izina ry'ubwato? Kandi vy'ukuri, ikintu gihambaye, ni igiki coba mugihe ubwato bworaswa na Iran muri urwo rugendo ?

    Ivyo ni vyo bibazo bihambaye ba nyen'ubwato babaza kandi bakabibwira abakozi babo bari mu bwato.

    Izindi nkuru wosoma:

  11. Qalibaf: Amerika ntibashije kwihangana uko ibintu byifashe "kandi twe ntituratangira"

    Umukuru w’Inteko Ishinga Amategeko ya Irani yashinje Leta y’Amerika kurenga ku gahenge no gushyira mu kaga ubwikorezi bwo mu mazi n’itwarwa ry’ingufu mu muhora wa Hormuz.

    Mohammad Bagher Qalibaf yanditse ku mbuga nkoranyambaga ati: “Uburyo bushya bwo kugenzura umuhora wa Hormuz burimo gushyirwaho. Amerika n’abafatanyabikorwa bayo bashyize mu kaga umutekano w’ubwikorezi bwo mu mazi n’itwarwa ry’ibitoro kubera kurenga ku gahenge ariko ubugome bwabo buzarangira"

    Qalibaf, mu kwezi gushize wari uyoboye itsinda rya Iran mu biganiro na Amerika byabereye i Islamabad muri Pakistan bikananirana, yavuze ko Amerika iri ku gitutu kandi idashobora kwihanganira uko ibintu bimeze ubu:

    “Tuzi neza ko gukomeza uko ibintu bimeze ubu bitakwihanganirwa na Amerika, kandi twe ntituranatangira.”

    Kuva ku wa Mbere, ubwo Amerika yatangizaga gahunda yise “Project Freedom” igamije gufasha amato y’ubucuruzi kunyura mu muhora wa Hormuz, umwuka mubi mu karere wongeye kuzamuka n’impungenge z’uko intambara ishobora kongera kubura zarushijeho kwiyongera.

    Iran yabujije amato ayo ariyo yose kunyura mu muhora wa Hormuz mu gihe Amerika ubu ivuga ko irimo guherekeza amato akawunyuramo.

    Izindi nkuru wasoma:

  12. Amnesty igabisha ko ADF ikomeje kwica benshi mu burasirazuba bwa RD Congo

    Mu cegeranyo gishasha ryise “Sinari bwabone ibiziga vyinshi nk'ibi ”, casohotse ku wa kabiri, ishirahamwe Amnesty International riharanira agateka ka zina muntu rivuga ko umuhari wa ADF - ufitaniye isano n’umurwi wiyita Reta ya Kisilamu (IS) - wishe abantu amajana n’amajana, ukanyuruza abantu benshi hagati ya 2023 n'impera za 2025.

    Abashakashatsi basuzumye ibitero vyabereye mu ntara ya Kivu ya Ruguru bavuga ko imihana myinshi yatewe, abasivile bakicwa, amazu agaturirwa n’ibigo vy’ubuvuzi bigaterwa.

    BBC Gahuzamiryango yagerageje kurondera ico reta ya Repubulika ya Demokarasi ya Congo ibivugako, ariko gushika ubu ntirishura.

    Amnesty ivuga ko abagabo, abagore n’abana banyurujwe, benshi bagahatirwa gukora ibikorwa vy’agahato, kurongorwa ku nguvu canke kujanwa ku rugamba.

    Abacitse kw’icumu bavuga kandi ivy’ihohoterwa rishingiye ku gitsina, gutwara inda ku nguvu no kwinjiza abana mu ntambara ngo baje kurwana.

    Ico cegeranyo kirashimika ku kintu kimwe cabaye muri Nyakanga (ukwezi kwa 9) mu 2025, aho abasivile 60 bishwe mu gisagara ca Ntoyo.

    Amnesty ivuga ko ubwinshi n’ubukana bw’ivyo bitero bingana n’ivyaha vy’intambara hamwe n’ivyaha bikorewe zina muntu, bigasambura cane ubuzima bw’abanyagihugu no gutuma ibihumbi n’ibihumbi vy’abantu bahunga.

    Umunyamabanga mukuru w’iryo shirahamwe, Agnès Callamard, avuga ko reta ya Congo itegerezwa gukora ibirenze aho kugira ikingire abasivire.

    Yongeyeko ko amakungu adakwiye kwirengagiza ivyo bikorwa vy’ubugizi bwa nabi, asaba ko abasivire bokingirwa cane, ababikoze na bo bakabazwa ivyo bakoze.

    Kuva mu kwezi kwa cumi na kumwe mu 2021, igisirikare ca Congo n’ica Uganda vyarafatanije mu gikorwa ca gisirikare gihuriweko, kizwi nka Operation Shujaa, kigamije guca intege uwo murwi wa ADF.

    Ivyo bihugu vyompi bivuga ko vyasambuye ibirindiro vy’ingenzi, no kwica abarwanyi benshi.

    Ariko rero, abasesanguzi n’amashirahamwe adaharanira ivyicaro vya poritike aburira ko uwo murwi waguye ukaja mu tundi turere, harimwo intara ya Haut-Uele iri hafi y’umupaka na Sudani y’Epfo.

    Umuhari wa ADF watangiriye muri Uganda mu myaka ya 1990, ariko ubu usigaye ufise icicaro mu buseruko bwa Congo. Mu mwaka wa 2019 watangaje ko uyobotse IS.

    Izindi nkuru wosoma:

  13. Utubari two mu Bwongereza turimo gufunga ku gipimo cya hafi tubiri ku munsi mu 2026

    Mu mezi atatu ya mbere ya 2026, utubari hafi tubiri ku munsi twarafunze mu Bwongereza, nkuko imibare y'abakora muri uru rwego ibigaragaza.

    Ishyirahamwe ry’Inzoga n’Utubari mu Bwongereza (BBPA) rivuga ko utubari 161 twafunzwe mu mezi atatu ya mbere y’uyu mwaka mu Bwongereza, Scotland na Wales, bikaba byaratumye imirimo igera ku 2,400 itakazwa.

    Mu ntangiriro z’uyu mwaka, leta yatangaje inkunga ku misoro y’ubucuruzi ku tubari, nyuma y’uko uru rwego rugaragaje impungenge ko izindi mpinduka mu misoro zishobora gutuma hafungwa n'utundi tubari twinshi. Kugabanyirizwa imisoro ya 15% ku tubari n’ahacurangirwq byatangiye gushyirwa mu bikorwa mu kwezi gushize.

    BBPA yavuze ko iyi mibare mishya yerekana ko hacyenewe impinduka z’igihe kirekire, harimo no kuvugurura byagutse imisoro ku rwego rwo kwakira abakugana (hospitality).

    Ibi bibaye nyuma yuko mu 2025 utubari 336 two mu Bwongereza twatangaje ko twafunzwe.

    Emma McClarkin, umuyobozi mukuru wa BBPA, yagize ati: “Ingano y’ifungwa ry’utu tubari rishobora kwirindwa kuko ubucuruzi buracyari kugenda neza, ariko inyungu zabwo zirangizwa n’umutwaro w’imisoro uremereye cyane ndetse n’ibiciro biri hejuru.”

    Utubari n’ahandi hatangirwa serivisi zo kwakira abantu mu Bwongereza byose byagiye bihura n’igitutu cyiyongereye mu myaka ishize, bivugwa ko byatewe n'izamuka ry’ibiciro by’abakozi, izamuka ry’imisoro y’ubucuruzi, ndetse n’impinduka mu myitwarire y’abaguzi.

    Umuvugizi wa leta yavuze ko bari “gushyigikira utubari two mu Bwongereza” bagabanya imisoro y’ubucuruzi yo mu kwezi kwa kane ku kigero cya 15%, bikazakurikirwa no guhagarika izamuka ry’iyo misoro mu gihe cy’imyaka ibiri, kongera amasaha yo gufungura (imiryango) mu gihe cy’Igikombe cy’Isi, no kongera miliyoni 10 z’amapawundi mu kigega cyo gushyigikira urwego rw’ubucuruzi bwo kwakira abakugana kugira ngo gifashe utwo tubari n’ibindi bigo gutera imbere.

    Izindi nkuru wasoma:

  14. Hemejwe umugwayi wa kabiri wa hantavirus inyuma y'aho abantu batatu bapfiriye mu bwato butwara abantu

    Abantu babiri baramaze kwemezwa ko barwaye hantavirus inyuma y’aho abandi batatu bapfuye.

    Nayo umunyagihugu wo mu Bwongereza akaba aremvye cane, inyuma yaho vyiketswe ko iyo ndwara yaduze mu bwato butwara abantu mw’ibahari Atlantique.

    Ishirahamwe rikoresha ubwato MV Hondius, ryitwa Oceanwide Expeditions, ryavuze ko umugabo n’umugore bo mu Buholandi hamwe n’umunyagihugu wo mu Budagi bapfuye.

    Indwara ya hantavirus yemejwe ku munyagihugu w’Ubwongereza afise imyaka 69 ari mu bitaro muri Afrika y’Epfo, arwariye mu gice co kwitabwaho bidasanzwe, kandi ko iyo ngwara yanabonetse ku mugore wo mu Buholandi yapfuye.

    Ivyatumye abo bandi babiri bapfa biriko biratohozwa.

    Hantavirus ikwiragizwa ahanini n’imbeba biciye mu masobe y'imbeba, mu mwanda mukuru, canke mu mate, kandi rimwe rimwe irakwiragira biciye mu kuribwa n'imbeba. Bishobora gutera indwara zikomeye zo mu bihimba vyo guhema.

    Ni gake cane ko yandurira hagati y’abantu.

    Ubwato MV Hondius ubu buri hafi y’inkengera za Cape Vert, bukaba burimo abantu 149 baturuka mu bihugu 23.

    Izindi nkuru wosoma:

  15. No ku gihe cyanjye Netanyahu yazanye ibitekerezo by’intambara na Iran - Obama

    Barack Obama wahoze ari perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika yatangaje ko igihe yari ku butegetsi Minisitiri w’Intebe Benjamin Netanyahu wa Israel yahaye Amerika ibitekerezo byo gutera Iran ariko akabyanga agahitamo inzira ya dipolomasi.

    Mu kiganiro n’ikinyamakuru The New Yorker, Obama yavuze ko ingingo zo gusenya ubushobozi nikleyeri bwa Iran bakoresheje ibitero bya gisirikare ari zo n’ubu Netanyahu yabashije kumvisha Perezida Donald Trump maze bakagaba ibitero.

    Obama yavuze ko ku gihe cye nka perezida, Netanyahu yasabye kenshi ko batera Iran ariko akamwangira.

    Obama yavuze kandi ko ashidikanya ko iyi ntambara hari inyungu izaha Amerika cyangwa Israel.

    Obama yagiye ku butegetsi muri Mutarama(1) 2009, nyuma gato ye muri Werurwe(3) Netanyahu na we ajya ku butegetsi muri Israel kuri manda ya kabiri yamaze imyaka 12.

    Umubano wabo waranzwe no kutumvikana kugaragara ku bibazo birimo ikibazo cy’ingufu nikleyeri za Iran n’amakimbirane ya Israel na Palestine.

    Obama yavuye ku butegetsi mu 2017 nyuma ya manda ebyiri, Netanyahu yagumye ku butegetsi kuri manda ye ya gatatu yatangiye mu 2022 akiriho n’ubu.

    Izindi nkuru wasoma:

  16. Iturika ryabereye mu ruganda rukora imiriro y'ibishashi mu Bushinwa ryishe abantu 26

    Iturika ryabereye mu ruganda rukora imiriro y'ibishashi mu Bushinwa ryishe abantu 26, rikomeretsa abandi 61, nkuko ibitangaza bya leta bibivuga.

    Iryo turika ryabereye mu ruganda rwa Huasheng Fireworks ahagana saa kumi n’iminota 40 z’umugoroba (16:40) ku isaha yaho ku wa mbere, mu mujyi wa Liuyang, bituma abatabazi basaba ko abantu bose bari mu ntera y’ibirometero 3 uvuye ku ruganda bahava.

    Abategetsi batangije igikorwa cyo gushakisha no gutabara bakoresheje abantu hafi 500, banita ku bakomeretse, mu gihe hifashishijwe n’imashini zikoranye ikoranabuhanga (robots) mu gushakisha abari baheze mu nyubako.

    Polisi iri gukora iperereza ku cyateye iryo turika. Yafashe ingamba zo kugenzura umuntu wari ushinzwe iyo sosiyete ikora imiriro y'ibishashi by’ibyishimo, nkuko ibitangazamakuru bya leta byabivuze.

    Inkuru y'igitangazamakuru CCTV yavuze ko imyaka y’abakomeretse iri hagati y’imyaka 20 na 60, kandi bamwe bagize ibikomere ku magufa nyuma yo gukubitwa n’ibintu byaturutse ku guturika.

    Perezida Xi Jinping yasabye ko hakorwa ibishoboka byose mu gushakisha abantu bakiri kuburirwa irengero no gutabara abakomeretse. Yanategetse ko hakorwa iperereza ku byabaye kugira ngo ababifitemo uruhare babihanirwe, nkuko ibitangazamakuru bya leta byabivuze.

    Izindi nkuru wasoma:

  17. Perezida Ruto na Perezida Samia bashamiranye ku mugambi wo kwubaka uruganda rutunganya ibitoro

    Perezida wa Tanzania, Samia Suluhu, yagaragaje impungenge ku mugambi waganiriweho na Kenya na Uganda wo kwubakira hamwe uruganda rutunganya ibitoro mu gisagara ca Tanga kiri mu buraruko bwa Tanzania.

    Avuga ku wa mbere mu kiganiro n’abamenyeshamakuru cabereye i Dar es Salaam, aho yari yakiriye Perezida wa Kenya William Ruto, Perezida Samia yavuze ko atigeze amenyeshwa uwo mugambi wo kwubaka urwo ruganda mu gihugu ciwe.

    Yabajije ati: “Kubera iki (Perezida Ruto) wagiye gutangaza uruganda rw’igitoro i Tanga utabanje kungisha inama?”

    Perezida Ruto, ari mu rugendo rw’akazi rw’iminsi ibiri muri Tanzania, yemeye ko hari ukutumvikana kuri ico kibazo, avuga ati:

    “Naramenyeshejwe ko ayo makuru (yerekeye uruganda rw’ibitoro ku kivuko ca Tanga) atakiriwe neza… Iyo ndabimenya, nari gutangaza ko urwo ruganda rwokwubakwa i Mombasa (igisagara ca Kenya kiri ku kiyaga), kuko kwubaka uruganda nk’urwo ari akaryo kanini ku bucuruzi n’iterambere.”

    Uwo mugambi wa Perezida Ruto wazanywe mu gihe akarere ka Afrika y’Ubuseruko kaguma gakeneye cane ibitoro bitunganijwe bizanwa bivuye hanze, cane cane biva mu Buseruko bwo Hagati, ivyo bigatuma ako karere gashobora guhungabanywa n’ihagarara ry’ivyo bicuruzwa canke ihindagurika ry’ibiciro, nk’uko vyabonetse mu ngaruka z’intambara hagati ya Amerika na Iran.

    Mw'ijambo yashikirije mu nama yabereye i Nairobi itariki 23 z'ukwezi kwa kane, Prezida Ruto (Samia ntiyari yaje) yagize ati: "Tugiye kwubaka uruganda duhuriyeko i Tanga (muri Tanzania) kugira rudufashe twese, kuko urwo ruganda ruzotwara ibitoro biva muri DRC, ibitoro bivuye muri Kenya, ibitoro biva muri Sudani y'Epfo no muri Uganda."

    Umutunzi wa mbere muri Afrika, Aliko Dangote, yari yitavye iyo nama, yavuze ko niyashika ku masezerano n’ubutegetsi bwo muri Afrika y’Ubuseruko, azokora ibishoboka kugira urwo ruganda rwubakwe mu myaka ine canke itanu iri imbere.

    Naho hari izo mpungenge, uru rugendo rwa Ruto rwashimangiye imigenderanire myiza hagati y’ibihugu vyombi. Perezida Samia na Perezida Ruto bashize umukono ku masezerano umunani ajanye n’ubudandaji, inguvu zitonona ikirere, umutekano, ubuhinga bwa none, ibikorwa remezo, uburimyi, ubukerarugendo hamwe no mu vy’indege.

    Perezida Ruto yarashikirije kandi iciyumviro co gushinga inzira nini y’ubwikorezi yo mu karere, asaba ko hategurwa umugambi wo gushiraho umuhora w’ubwikorezi uva mu nzira ya gariyamoshi ya Kenya ugashika mu Burundi uciye muri Tanzania.

    Uretse ibikorwa remezo, ivyo bihugu vyompi vyarashitse ku masezerano y’ubudandaji arenga 20 afise agaciro k’amadolari ya Amerika imiriyoni 500, akora ku bijanye n’ubukerarugendo, uburimyi n’inganda, mu gihe impande zompi zishaka gutsimbataza imigenderanire y’ubutunzi no gukuraho intambamyi z’ubudandaji zimaze igihe kirekire.

    Izindi nkuru wosoma:

  18. Babiri bishwe abandi benshi barakomereka nyuma yuko imodoka iyobowe mu bantu mu mujyi wa Leipzig mu Budage

    Abantu babiri bapfuye naho abandi benshi barakomereka nyuma yuko ku wa mbere imodoka iyobowe mu mbaga y’abantu mu mujyi wa Leipzig mu burasirazuba bw’Ubudage, nkuko abategetsi baho babivuze.

    Umuyobozi w’umujyi (Mayor) wa Leipzig, Burkhard Jung, yavuze ko ucyekwaho kubikora yatawe muri yombi. Abategetsi bemeje ko ari Umudage w’imyaka 33. Jung yongeyeho ko abategetsi bataramenya impamvu yamuteye kubikora.

    Polisi yemeje ko imodoka yakubise mu bantu benshi mu gace ka Grimmaische Straße kari rwagati muri uwo mujyi, nuko nyuma irahava. Abategetsi bavuze ko abantu 22 bakomeretse, barimo batatu bakomeretse cyane.

    Michael Kretschmer, umukuru wa leta ya Saxony, irimo umujyi wa Leipzig, yavuze ko mbere uwo ucyekwa yagize ibibazo by’ubuzima bwo mu mutwe.

    Izindi nkuru wasoma:

  19. Amerika yarashe amato yihuta ya Iran mu gihe Iran yagabye igitero ku kigo cy'ibiva kuri peteroli cya UAE

    Perezida Donald Trump avuga ko Amerika yarashe “amato yihuta” arindwi ya Iran mu muhora wa Hormuz, mu gihe Washington ishaka kuyobora amato yaheze mu Kigobe cy’Abarabu ngo ahasohoke anyuze muri uwo muhora ahanini wafunzwe.

    Emira Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE) na Koreya y’Epfo byombi byatangaje ko ku wa mbere amato yagabweho ibitero muri uwo muhora. UAE yanavuze ko umuriro wadutse ku cyambu cy’ibikomoka kuri peteroli cy’i Fujairah nyuma y’igitero cya Iran.

    Kompanyi Maersk y’ubwikorezi bwo mu mazi magari yabwiye BBC ko bumwe mu mato yayo ariho ibendera ry’Amerika bwashoboye gusohoka muri uwo muhora burinzwe n’ingabo z’Amerika – mu gikorwa cya gisirikare Trump yise “Project Freedom”, cyangwa “Umushinga w’Ubwisanzure”, ugenekereje mu Kinyarwanda.

    Minisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Iran Abbas Araghchi yavuze ko ibyabereye muri uwo muhora “biragaragaza neza ko nta gisubizo cya gisirikare ku makuba ya politike”.

    Yongeyeho ati: “Umushinga w’Ubwisanzure ni Umushinja w’Igihirahiro.”

    Kompanyi Maersk yavuze ko urugendo rwa bumwe mu mato yayo y’ubucuruzi “rwarangiye nta kibazo, ndetse abakozi bose baratekanye kandi nta nkomyi”.

    Umuhora wa Hormuz ahanini uracyafunze kuva Amerika na Israel bigabye ibitero byo mu kirere kuri Iran muri Gashyantare (2) uyu mwaka. Tehran yasubije kuri ibyo bitero ifunga iyo nzira y’ingenzi cyane yo mu mazi magari, ubusanzwe inyuramo 20% by’ibikomoka kuri peteroli na gaze itunganyije.

    Mu ntangiriro ya Mata (4) uyu mwaka, Amerika na Iran byatangaje agahenge. Muri ako gahenge, Iran yaretse kugaba ibitero by’indege nto z’intambara zitajyamo umupilote (bizwi nka drone) n’ibitero bya misile ku bihugu byo mu Kigobe cy’Abarabu birimo na UAE, ariko kuva icyo gihe amato macyeya ni yo yashoboye kunyura muri uwo muhora. Amerika na yo yakumiriye amato yo ku byambu bya Iran.

    Izindi nkuru wasoma:

  20. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.