Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.
Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa
Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke
CNDD–FDD yatoreye Ndayishimiye kuzayibera umukandida mu matora, ati 'Mbemereye gukomeza ikivi'
- Umwanditsi, Didier Bikorimana
- Igikorwa, BBC Gahuzamiryango
- Igihe co gusoma: iminota 3
Ishyaka rya CNDD–FDD riri ku butegetsi mu Burundi ryatoreye Perezida Évariste Ndayishimiye kuzaribera umukandida mu matora ya perezida ateganyijwe kuba mu mwaka utaha.
CNDD–FDD yabitangaje mu butumwa yatangaje ku mbuga nkoranyambaga.
Icyo cyemezo cyafashwe mu nama idasanzwe y'iminsi ibiri ya komite nkuru y'iryo shyaka yarangiye ku wa gatandatu, yabereye muri Seminari Nkuru yitiriwe Jean-Paul II mu murwa mukuru Gitega.
Mu ijambo yavuze ryo kwemera kuba umukandida, Ndayishimiye yarahiriye ko atazigera ahemukira abaturage kandi ko azakora ibiteza imbere ishyaka n'igihugu no kubahiriza amategeko.
Mu butumwa yatangaje nyuma ku rubuga nkoranyambaga rwa X, Ndayishimiye yashimye abamutoye, yongeraho ati: "Ko twakoze mugashima, mbemereye gukomeza ikivi, turi kumwe twese, kugira ngo Umurundi wese atunge kandi atunganirwe."
Évariste Ndayishimiye, w'imyaka 57, ari ku butegetsi kuva mu mwaka wa 2020. Itegekonshinga ry'u Burundi ryemera manda ebyiri zikurikiranye kuri perezida, buri imwe y'imyaka irindwi.
Mu butumwa yatangaje ku rubuga rwa X, CNDD–FDD isubiramo amagambo ya Ndayishimiye muri iyo nama ashima abarwanashyaka bayo "kuko bigaragara ko bari ku murindi mwiza w'iterambere".
U Burundi ni kimwe mu bihugu bicyennye cyane ku isi ndetse, na mbere y'ikibazo cy'ubucye bw'ibikomoka kuri peteroli kiriho ubu ku isi kubera intambara yo mu burasirazuba bwo hagati, bwari busanzwe bwugarijwe n'ikibazo gikomeye cy'ubucye bw'ibikomoka kuri peteroli.
Ndayishimiye yanasabye abarwanashyaka ba CNDD–FDD gukomeza kwisuzuma mu byo biyemeje n'ibyo baharanira ndetse ashima ko "demokarasi yamaze gushinga imizi mu Burundi", avuga ko Abarundi bishimiye ubuyobozi bubaharanira, bugengwa n'amategeko kandi bushishikajwe n'ineza ya bose, nkuko CNDD–FDD yabitangaje.
Raporo y'umuryango uharanira uburenganzira bwa muntu Human Rights Watch yo mu 2025, ivuga ku mwaka wabanje, ishinja ubutegetsi bw'u Burundi buyobowe na CNDD–FDD gufunganya urubuga rwa politike, kwibasira itangazamakuru ryigenga hamwe n'abatavuga rumwe n'ubutegetsi.
Iyo raporo ishinja Imbonerakure, urubyiruko rushamikiye kuri iryo shyaka, gufunga bidakurikije amategeko, iyicarubozo (kuboreza igufa mu Kirundi), gukubita no kwica abacyekwaho kutavuga rumwe na ryo.
Leta y'u Burundi yakomeje guhakana ibirego by'imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu, irimo na Human Rights Watch, ivuga ko ari ibigamije kuyiharabika.
Muri iyo nama y'i Gitega, CNDD–FDD ivuga ko Ndayishimiye yanaboneyeho umwanya wo guhwitura abayobozi bamwe na bamwe badindiza urugendo rw'iterambere, "abasaba guhindura imyitwarire kuko ubu batazihanganirwa".
Iri shyaka riri ku butegetsi kuva mu mwaka wa 2005, nyuma y'intambara yakurikiye iyicwa ry'uwari Perezida Melchior Ndadaye, wishwe mu 1993 n'igisirikare cy'u Burundi cyari kigizwe ahanini n'Abatutsi. Ndadaye, wari Umuhutu, afatwa ko ari we Perezida wa mbere w'u Burundi watowe muri demokarasi.
Intambara hagati y'uwari umutwe w'inyeshyamba wa CNDD–FDD n'igisirikare cy'u Burundi yamaze imyaka irenga 10.
Mu matora y'abagize inteko ishingamategeko yabaye mu 2025, ishyaka rya CNDD–FDD ryegukanye imyanya yose 100 y'abagize inteko batorwa, mu matora abatavuga rumwe n'ubutegetsi bamaganye bavuga ko "yishe" demokarasi muri icyo gihugu.