Je li ovo novi tip dijabetesa i kako pogrešna dijagnoza ugrožava pacijente

Doktori su rekli Noeli da ima dijabetes tipa 5, koji često pogađa teško neuhranjene mlade ljude

Autor fotografije, BBC World Service

Potpis ispod fotografije, Doktori su rekli Noeli da ima dijabetes tipa 5, koji često pogađa teško neuhranjene mlade ljude
    • Autor, Izabel Šo
  • Objavljeno
  • Vreme čitanja: 7 min

Kad su doktori prvi put ubrizgali insulin Neoeli Mukumbi, verovali su da joj spasavaju život.

Umesto toga, ova 30-godišnjakinja iz Demokratske Republike Kongo kaže da se tokom lečenja osećala kao da umire.

Noela, frizerka, dobila je dijagnozu dijabetesa tipa 1 2023. godine, ali kaže da nešto nije bilo u redu.

Pošto je započela standardne svakodnevne injekcije insulina, ova majka dvoje dece kaže da je postala ošamućena i počela da gubi ravnotežu.

Potom je jednog dana kolabirala.

„U jednom trenutku sam slagala dečju odeću, a u drugom me je muž zatekao na podu vrišteći", kaže ona za BBC Svetski servis.

Tri godine kasnije, specijalisti su joj rekli da verovatno ima dijabetes tipa 5.

Dijabetes, koji pogađa više od 830 miliona ljudi iz čitavog sveta, nastaje kada telo ne može na odgovarajući način da reguliše nivo šećera u krvi koristeći insulin, što znači da ti nivoi mogu postati opasno visoki.

Tip 5 je oblik bolesti za koji se veruje da sledi posle dugih perioda loše ishrane, naročito u detinjstvu i tinejdžerskom uzrastu.

Prošle godine, Međunarodna federacija za dijabetes (IDF), koja zastupa 251 nacionalno udruženje za dijabetes, zvanično ga je priznala.

Međutim, stanje nije priznala Svetska zdravstvena organizacija (SZO), koja veruje da do sada nema dovoljno dokaza koji sugerišu da je ovo različiti oblik bolesti.

Neki naučnici smatraju da bi tip 5 mogao da pogađa i do 25 miliona pacijenata koji boluju od dijabetesa - i upozoravaju da njegovo mešanje sa drugim oblicima može da ugrozi pacijente.

Doktorka Meredit Hokins, direktorka Svetskog instituta za dijabetes pri Koledžu za medicinu Albert Ajnštajn, veruje da je pogrešna klasifikacija „veoma rasprostranjen problem“ koji izaziva smrt neodgovarajućim lečenjem insulinom.

„Mnogi od ovih mladih ljudi koje smo sreli često se ne bi probudili ujutro“, kaže ona.

Pogledajte video: Dijabetes - neizlečiva bolest sa kojom se živi

Potpis ispod videa,

'Stalno iscrpljena'

Dijabetes tipa 1 je autoimuno stanje kod kog telo prestaje da proizvodi insulin, dok je tip 2 dijabetes povezan za insulinskom rezistencijom.

Ali naučnici sugerišu da bi tip 5 mogao da bude povezan sa hroničnom pothranjenošću, koja utiče na razvoj pankreasa, organa koji proizvodi insulin.

Ovi pacijenti bi i dalje mogli da proizvode insulin, ali nedovoljne količine, i mogu biti neobično osetljivi na njega.

Zbog toga standardna lečenja mogu da ne funkcionišu uvek i, u nekim slučajevima, da budu štetna.

Kao u slučaju Noele, čak i mala doza insulina može da izazove hipoglikemiju - kad šećer u krvi padne opasno nisko - što može da se završi smrtnim ishodom.

Kao i sa drugim oblicima, tip 5 može da dovede do ozbiljnih komplikacija među kojima su slepilo, otkazivanje bubrega, oštećenje nerava, i rane koje se sporo zaceljuju i mogu da zahtevaju amputaciju.

Zato što često pogađa mlade ljude koji su ozbiljno pothranjeni i imaju veoma visoke nivoe šećera u krvi, lako je pomešati ga sa tipom 1.

Simptomi takođe mogu biti veoma slični.

Noela, koja trenutno živi u Ugandi, kaže da je takvo bilo njeno iskustvo.

Bila je mršava otkad zna za sebe, a ubrzo po rođenju njenog drugog deteta počela je da se oseća loše.

„Usta su mi se često sušila, pila sam mnogo vode, i čak bih se noću budila dva do tri puta“, kaže ona.

Počela je i brzo da gubi težinu, spavši sa 58 na 49 kilograma, i osećala se neprestano iscrpljeno, što su česti simptomi za tip 1.

Sofija, koja je bila teško pothranjena tokom većine tinejdžerskih godina, veruje da ima dijabetes tipa 5

Autor fotografije, Sophia Sharer

Potpis ispod fotografije, Sofija, koja je bila teško pothranjena tokom većine tinejdžerskih godina, veruje da ima dijabetes tipa 5

'Mršavi dijabetes'

Tip 5 posebno pogađa pacijente u delovima Azije i podsaharske Afrike, gde je neuhranjenost dece i dalje široko rasprostranjena.

Međutim, studije sugerišu da je dijabetes u porastu među pothranjenima i u drugim zemljama.

Studija koju je 2023. godine objavila Dijabetes ker, na osnovu podataka od više od 2,6 miliona odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazala je da su brojke takozvanog „mršavog dijabetesa“ u porastu među negojaznim ljudima.

Sofija Šerer, iz Londona, veruje da se ona uklapa u te kriterijume.

Ona je imala 23 godine kad je rutinska analiza krvi neočekivano pokazala da su joj nivoi šećera u krvi u okvirima dijabetesa.

Danas ova 26-godišnja novinarka kaže da je bila teško pothranjena tokom većeg dela detinjstva i tinejdžerskih godina, provevši u jednom periodu čak vreme u bolnici.

Kad jeste počela da se goji sa 19 godine, počela je i da se oseća loše.

„Osećala bih veliku glad i vrlo brzo počela da drhtim i da se osećam kao da bih mogla da se onesvestim“, kaže ona.

Nakon što su testovi isključili dijabetes tipa 1 i retke genetske oblike ovog stanja, Sofija kaže da su je doktori na kraju smestili na kliniku za tip 2 „u nedostatku alternative“.

Naučnik koji je učestvovao u identifikovanju tipa 5 rekao je Sofiji da najverovatnije poseduje neka od svojstava ovog stanja.

grafika

Nova priznavanja

Ovaj nedostatak definitivnog dijagnostičkog testa se uglavnom povezuje sa tim kako se stanje priznaje u svetu.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ga je 1985. godine priznala kao „dijabetes povezan sa neuhranjenošću“, pre nego što ga je uklonila iz zvaničnih klasifikacije 12 godina kasnije, nakon što doktori nisu mogli da se slože oko toga da li se razlikuje od tipa 2.

Stanje je potom uglavnom nestalo iz glavnotokovskih medicinskih udžbenika i kliničkih smernica.

Zatim je u aprilu 2025. godine Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) formalno priznala stanje.

Studija koju je sprovelo više od 50 naučnika objavljena u Lensetu prošle godine doprinela je tom priznavanju.

SZO je rekla da revizije njenog sistema klasifikacije iz 1999. i 2006. godine „nisu našle dovoljno naučnih dokaza da opravdaju postojanje ove kategorije kao zasebne“.

Međutim, ona priznaje da njena trenutna klasifikacija „ne obuhvata klinička svojstva svih slučajeva dijabetesa“ i da bi tip 5 mogao ponovo da bude uvršten u budućnosti, „pod uslovom da postoje kvalitetni dokazi“ za njega kao za različitu kategoriju.

Pristalice kažu da je puko priznavanje IDF-a pomaže pacijentima da dobiju prikladnije lečenje.

„Po prvi put će postojati poglavlje u Degrutovoj endokrinologiji“, kaže doktorka Meredit Hokins, direktorka Svetskog instituta za dijabetes na Koledžu medicine Albert Ajnštajn u Njujorku, govoreći o važnom medicinskom udžbeniku koji koriste doktori širom sveta.

Ali nekoliko drugih velikih međunarodnih tela - među njima SZO i Američko udruženje za dijabetes - i dalje ga ne klasifikuju kao različitu bolest.

Otkako je smanjila prepisani insulin, Noela kaže da se oseća mnogo bolje

Autor fotografije, Noella Mukumbi

Potpis ispod fotografije, Otkako je smanjila prepisani insulin, Noela kaže da se oseća mnogo bolje

'Ponovo se osećam snažno'

Ova tela i drugi naučnici dovode u pitanje postojanje tipa 5 kao zasebnog stanja.

Jedan ekspert za dijabetes iz Indije veruje da ono što se smatra tipom 5 može naprosto biti oblik dijabetesa tipa 2 kod neuhranjenih ljudi, ili varijacija tipa 1, umesto zasebna bolest.

„Ako je to Tip 5, kažite mi kako da postavite dijagnozu?“, kaže doktor V Mohan, predsednik Specijalističkog centra za dijabetes doktora Mohana u Čenaju.

„Pokažite mi samo jedan marker.“

Bez jedinstvenog dijagnostičkog testa, doktori traže obrasce kao što su pothranjenost u detinjstvu, niska telesna težina i neobično agresivne reakcije na insulin.

IDF je sada osnovala radnu grupu za razvoj formalnih dijagnostičkih kriterijuma i smernica lečenja.

Rano istraživanje sugeriše da bi neki pacijenti mogli da reaguju na bolju ishranu i pažljivo prepisane lekove.

Ali finansiranje ostaje krupan izazov usled široko rasprostranjenih ukidanja inostrane pomoći i budžeta za svetsko zdravlje, pogotovo od velikih donatora kao što su SAD i Velika Britanija.

A neki istraživači se plaše da bi stanje moglo postati češće u regionima pogođenim ratom, gladi i nestašicom hrane.

„Čini se da se nalazimo na ivici veoma ozbiljne svetske krize u ishrani“, kaže profesorka Hokins.

„To nosi veoma loše vesti za narednu generaciju.“

Otkako je dobila revidiranu dijagnozu, doktori su smanjili Noelin insulin i počeli da joj daju metformin, tabletu koja se često koristi za lečenje dijabetesa tipa 2.

Ona kaže da se njeno zdravlje dramatično popravilo: vid joj se razbistrio i povratila je težinu.

„Bila sam slaba“, kaže ona.

„Sada se ponovo osećam snažno.“

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk